OECD: Kriza mentalnog zdravlja godišnje košta europska gospodarstva 76 milijardi eura

Procjenjuje se da loše mentalno zdravlje svake godine košta europska gospodarstva oko 76 milijardi eura, što je približno 6% ukupnih zdravstvenih proračuna, navodi se u izvješću, prenosi Euronews.

Mentalni poremećaji predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih i ekonomskih izazova, a njihov utjecaj nadilazi pojedince, ističe se u izvješću.

Velik dio tih troškova proizlazi iz činjenice da mentalni poremećaji pogoršavaju druga tjelesna oboljenja, što dovodi do složenijeg i skupljeg liječenja, navodi OECD.

Procjene organizacije također pokazuju da će ova stanja snažno utjecati na tržište rada, uzrokujući prosječno godišnje smanjenje BDP-a od 1,7% između 2025. i 2050. godine.

Ovaj pad BDP-a prvenstveno je posljedica smanjene participacije radne snage i niže produktivnosti.

Prema OECD-u, veliki depresivni poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj i poremećaji povezani s употребom alkohola dovest će do smanjenja očekivanog zdravog životnog vijeka za 2,5 godine u EU u sljedećih 25 godina, što odgovara približno 28.000 prijevremenih smrti godišnje.

Mentalne poteškoće su u porastu

U zemljama OECD-a stopa mentalnih poremećaja porasla je za gotovo 21% u posljednja dva desetljeća.

Loše mentalno zdravlje pogađa više od jedne od pet osoba u zemljama OECD-a i Europske unije.

Anksiozni poremećaji su najčešći i čine oko 40% svih slučajeva, zatim depresivni poremećaji s 20% i poremećaji povezani s употребom supstanci s 17%.

Te brojke vjerojatno podcjenjuju stvarni razmjer problema jer mnogi blaži slučajevi ostaju nedijagnosticirani ili neprijavljeni zbog društvene stigme i ograničenja postojećih zdravstvenih sustava.

Mladi su najviše pogođeni

Mentalni poremećaji ne pogađaju sve jednako; žene, mladi i osobe nižeg socioekonomskog statusa posebno su pogođeni, pokazuje izvješće.

Među djecom i mladima učestalost mentalnih poremećaja je visoka i raste. U posljednjim godinama više od jedne od četiri osobe u dobi od 15 do 24 godine iskusilo je neki mentalni poremećaj, prema podacima OECD-a.

To je posebno zabrinjavajuće jer mentalni poremećaji koji počnu prije 24. godine imaju veću vjerojatnost da će se nastaviti u odrasloj dobi ako se ne liječe, s dugoročnim posljedicama.

Izvješće navodi više društvenih i okolišnih čimbenika kao glavne uzroke porasta, uključujući rane mjere tijekom pandemije COVID-19, rat, geopolitičku nestabilnost i ekonomske krize.

“Anksioznost zbog klimatskih promjena postala je značajan problem za mlađe generacije, pri čemu 84% mladih diljem svijeta navodi umjerenu do izrazitu zabrinutost za budućnost planeta”, navode autori.

Dodaju da problematično korištenje društvenih mreža postaje sve veći problem, osobito među mladima.

Mentalno zdravlje se poboljšava u odrasloj dobi, uz blagi porast poteškoća kod osoba starijih od 95 godina.

Nacionalne politike nisu dovoljne

Unatoč postojanju nacionalnih okvira za mentalno zdravlje u većini zemalja, i dalje postoji značajan jaz u liječenju, upozorava izvješće.

Procjenjuje se da oko 67,5% osoba kojima je potrebna mentalnozdravstvena skrb u zemljama EU nema pristup liječenju.

Izvješće identificira nekoliko prepreka pravovremenom pristupu liječenju, poput participacije pacijenata za određene terapije, nedostatka specijaliziranih usluga u ruralnim područjima i manjka stručnjaka.

Prema OECD-u, ključni trend reformi je prebacivanje skrbi iz bolnica prema intervencijama u zajednici, uključujući primarnu zdravstvenu zaštitu, škole i radna mjesta.

“Rani, preventivni pristupi izvan bolničkog sustava mogu biti učinkoviti i manje skupi”, zaključuju autori.